Turski pisac i nobelovac Orhan Pamuk juče je u Bijelom Polju prisustvovao otvaranju ploče sa njegovim imenom u Parku pjesnika. Pamuk boravi u Crnoj Goru već nekoliko dana, a domaćin mu je podgorička „Nova knjiga”. Povod gostovanja proslavljenog književnika je uručenje priznanja njegovog izdavača –„Književni plamen”, koje mu se dodjeljuje kao trećem laureatu, pošto su prethodno nagradom ovjenčani Marko Vargas Ljosa i Klaudio Magris. Bila je ovo prilika i da crnogorskim čitaocima predstavi svoj roman „Crvenokosa”, koji se pojavio upravo sa pečatom „Nove knjige”.
Jedan od najboljih pisaca današnjice tokom posjete gradu pod Obrovom, obišao je kulturno-istorijske znamenitosti. Sastao se sa predsjednikom opštine Bijelo Polje Aleksandrom Žurićem, koji mu je dobrodošlicu poželio u kući Rista Ratkovića, pisca prvog crnogorskog modernog romana. U Centru za kulturu Pamuk je govorio brojnim poklonicima književnosti o svojim djelima, njihovoj tematici i simoblici.
– Velika nam je čast što je u naš grad, koji važi za grad knjige, poezije i proze, došao jedan od najbolji živih pisaca svijeta. Bijelo Polje odiše zajedništvom kultura, nacija, vjera, a možda je to i sličnost sa duhom Istanbula – rekao je Žurić, dodajući da se duh Balkana najbolje može osjetiti u Bijelom Polju.
U razgovoru sa predsjednikom Žurićem, Pamuk je pohvalio odnos naroda sa Balkana prema književnicima i kulturnim stvaraocima.
– Nemamo puno kuća pisaca, kao što imate vi, uglavnom se loše odnose prema njima, a vaša topla dobrodošlica svjedoči o vašem poštovanju i uvažavanju pisaca i ja sam zahvalan na tome – rekao je Pamuk.
On je ispričao i da svi srednjoškolci iz Turske znaju za Crnu Goru, kao i za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
– Na turskom Crna Gora – Karadag – upravo i znači crna gora ili planina. Toga se sjećam još od srednjoškolskih dana i evo nakon 50 godina sam ispunio svoj san, na vrhu sam „crne planine”. Crna Gora je jedna od rijetkih država čiji je reljef u tolikoj mjeri povezan sa samim nacionalnim identitetom. Jedva čekam da opet dođem, da se više slikam, da napravim mnogo fotogrfija u ovoj romantičnoj, interesantnoj državi – kazao je Pamuk.
Opština Bijelo Polje svoju zahvalnost turskom piscu Orhanu Pamuku iskazala je ispisivanjem njegovog imena na ploči, a prema riječima predsjednika Žurića, to obilježje će vječno ostati kao istorijski trag posjete turskog pisca Bijelom Polju.
Turski pisac je zauzvrat Bjelopoljcima govorio o svom romanu „Crvenokosa”, pojasnivši da je to priča o crvenokosoj ženi, ali je i vrsta književnog poređenja dvije velike, ključne, temeljne priče.
– Nakon što sam izdao knjigu otišao sam u Englesku, u London, a tamo sam naišao na mnogo crvenokosih žena. Od tada ih zapažam širom svijeta. U mojoj zemlji nije prirodno imati crvenu kosu, a ona se najčešće vezuje za filmske zvijezde, čuvene ljude ili žene koje žele da kažu društvu da su drugačije. To je, dakle, izbor – rekao je Pamuk.
Turskog pisca često mnogi nazivaju postmodernistom, a kako je ispričao danas, to mu i godi, jer se slaže sa njima.
– Zaista pripadam tom postmodernističkom književnom pravcu, a to se može najbolje vidjeti u mojim knjigama „Bijela tvrđava”, „Crna knjiga”, „Zovem se crveno”. Rijetko možete naići na osobu koja postmoderniste gleda pozitivno, u Turskoj je najčešće ljude sramota reći da jesu ili su bili postmodernisti, tako da ja mogu reći da sam ‘lijevi postmodernista’ – zaključio je nobelovac Pamuk. M.N.